,,Planiraš li godinu dana unaprijed, posadi rižu, planiraš li deset godina unaprijed posadi drvo, planiraš li za cio život, obrazuj ljude”

Kineska poslovica

Posjeta kineskog predsjednika Si Đinpinga centralnoj i jugoistočnoj Aziji 2013. godine označila je početak nove faze razvoja Kine i njenog odnosa prema svijetu. Tom prilikom prvi put je predstavljena ideja o Novom putu svile koji će povezivati Pacifik i Baltičko more i obuhvataće tržište od skoro četiri milijarde ljudi. Novi put svile bi trebalo ponovo da poveže kontinente, spoji istok i zapad i u tu svrhu planirana je izgradnja brze željeznice, novih luka, tehnoloških parkova i mreže autoputeva u dužini od zapanjujućih 13 hiljada kilometara. Kako je istakao Si „Na drevnom Putu svile, ustanovljenom prije više od hiljadu godina akumulisan je duh ovog puta u čijem su jezgru mirna saradnja, otvorenost, sveobuhvatnost, uključenost, uzajamno učenje, uravnoteženost i uzajamna korist“.

Od najave predsjednika Sija pa do danas daleko se stiglo, pa je čak dio rute nedavno postao i London kada je iz Kine stigao prvi direktni teretni voz prešavši put od 12 hiljada kilometara. Realizacija kineskog investicionog projekta pod nazivom „Jedan pojas, jedan put“ povećala je kinesku spoljnu trgovinu koja je u prvom kvartalu ove godine naglo porasla u nekoliko oblasti, dok je Kina za pomenuti projekat izdvojila oko 50 milijardi dolara. U prilog ovoj tezi govori i podatak da je kineska trgovinska razmjena sa zemljama na trasi puta svile porasla nevjerovatnih 26% u odnosu na prošlu godinu i dostigla blizu 241 milijardu dolara. U projektu Jedan pojas, jedan put trenutno učestvuje ili je zainteresovano 67 zemalja koje generišu trećinu svjetskog BDP-a.

Međutim, nisu sve zemlje projekat vijeka dočekale sa oduševljenjem. Indija je ranije najavila da će bojkotovati kineski plan vrijedan 900 milijardi dolara zato što vlada u Nju Delhiju, kako navodi ,,Times of India“, vjeruje da je plan nešto više od pokušaja kolonizacije (koja će za sobom ostaviti) dugove i uništena društva. Razlog protivljenja Indije ovom projektu možemo potražiti i u činjenici da glavni autoput prolazi kroz pakistanski Kašmir, nad kojim Indija traži kontrolu već 70 godina. Dio evropskih zemalja učesnica na samitu Novi putevi svile u Kini odbio je da stane uz saopštenje o trgovini koje priprema Kina jer nije dovoljno pažnje posvećeno poštovanju standarda na kojima insistira Evropa. Riječ je prije svega o transparentnosti tržišta javnih nabavki i socijalnih i ekoloških standarda.

Na konferenciji „Margaret Tačer o bezbjednosti“, održanoj u junu 2017. Henri Kisindžer je istakao da je projekat „Put i pojas“ velika kreacija sa političkim, privrednim ekonomskim i bezbjednosnim implikacijama od istočne Kine pa sve do engleskog kanala. Sve to podsjeća na lekciju koju je ser Halford Makinder održao u Kraljevskom geografskom društvu 1907. godine, kad je opisao evroazijski „hartlend“ kao geostrateško težište planete. Tražeći povezivanje Kine sa Centralnom Azijom i eventualno Evropom, novi Put svile će prebaciti svjetski centar gravitacije sa Atlantske na Evroazijsku kopnenu masu. Na tom Putu susreću se ogromne raznolikosti ljudske kulture, nacija, vjera, institucija i suverenih država. Na tom Putu su druge velike kulture – Rusija, Indija, Iran i Turska, i na samom kraju Puta zemlje Zapadne Evrope, koje će tek da odluče hoće li učestvovati, sarađivati ili se protiviti projektu i u kojoj mjeri.

Kompleksnost međunarodne politike je zapanjujuća koliko je i ubjedljiva navodi Kisindžer. Maova evolucija donijela je jedinstvo, Dengova reformu, a sad kineski predsjednik Si Đinping želi da ispuni ono što naziva „kineski san“, vraćajući se poznim reformatorima dinastije Ćing i realizacijom „dvije stogodišnjice“ (sklop ciljeva koji se mora ispuniti kako bi se došlo do „kineskog sna“, prema govoru Si Đinpinga na Kongresu komunističke partije 2012. Kada NR Kina uđe u svoju drugu stogodišnjicu 2049. godine, ona će, prema Siju, tad biti jaka, ako ne i jača od bilo kog društva na svijetu i imaće veći BDP po stanovniku od bilo koje zemlje.

Put svile predstavlja globalni projekat koji je po mnogim crtama jedinstven i predstavlja veliku razvojnu šansu za sve zemlje dovoljno srećne da se nalaze na njegovoj trasi. Njegova jedinstvenost se ogleda u broju zemalja učesnica, obimu stanovništva i veličini tržišta koje se iz dana u dan uvećava.

Novi put svile
Novi put svile

Kada govorimo o našem regionu, uvjeren sam da su države svjesne značaja i razvojne mogućnosti ovog projekta. Izgradnja mosta Zemun-Borča, elektrane Kostolac B, autoputa Bar-Boljare (koji povezuje Beograd i obalu južnog Jadrana) kao i izgradnja željezničke pruge Beograd-Budimpešta su jasni pokazatelji namjere da se izgradi jedinstveni željezničko transportni carinski sistem kako bi roba iz Kine mogla biti transportovana od luke Pirej do Centralne Evrope i obrnuto. ,,Jedan pojas, jedan put” će omogućiti bolju infrastrukturnu povezanost, veću ekonomsku razmjenu i kulturnu saradnju sa jednom od najstarijih civilizacija svijeta uz poruku da put od hiljadu milja započinje jednim korakom.

Pročitajte više od ovog autora.

Ostavite komentar